JURE MOJ, PRIJATELJU STARI, VIDIŠ LI TI ODE IŠTA KOROVA?
RATARU MOJ VRIDNI,
KAKO ĆU GA VIDIT KAD GA NEMA!
Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us

KRIŽ


Bio križić ili križina,
križ je.

Od zlata je,
od srebra je,
od mjedi je,
križ je.
Od gline,
od kamena,
od drva,
ili od oblaka,
križ je.

Križ na brdu,
križ na crkvi,
križ oko vrata,
križ na čelu...
Svaki ima svoga autora
i svoga nositelja do sljedećeg ulaza.
I svaki svoju priču u životu sunca i ponora.

No, vidjeh puno nevidljivih križeva
u suzi duše i osmijehu oka
živih putnika.

Još više onih
koji u zorama i u sumracima izranjaju
iz grobova,
iz jama,
iz starih i novih kuća,
nijemi i zahrđali,
osakaćeni i uplašeni,
začuđeni i skromni,
poput krijesnica.

Križevi od pređe mašte i snova,
križevi od kristala krvi,
križevi od nezapisanih dana.


KRIŽINA
Uploaded with ImageShack.us


KRIŽIĆ
Uploaded with ImageShack.us

TKO ILI ŠTO SE MIJENJA


U vrijeme komunističke stege, komunističkih proganjanja
i komunističkih zabrana ispovijedanja vjere,
u crkvama bilo je više žbirova nego vjernika.

Sada, kada tih stega nema, nametljivih i upornih,
kurve i lopovi navalili u crkve, i to u prve redove.
A bježahu nekada od crkvenih ulaza
kao vrazi od tamjana.

Oni koji su uvijek sjedili u prvim klupama, klečali i molili se,
sada su potisnuti natrag
i dobili žig manjevrijednih vjernika.

Jure Gospodinov



NE ĆU TE OSTAVITI


Znaš, majko moja HRVATSKA,
jedina si mi.
I zato volim i tvoju snagu
i podnosim tvoje slabosti!


Tu je nekada blago meketalo i blejalo!
A mi, mladi Hrvati i mlade Hrvatice, odlazili i vraćali se s pjesmom.

Uploaded with ImageShack.us

ZVJERINJSKA


EU i MZ štite hrvatske zvijeri.
Zvjerski okoti, zahvaljujući toj zaštiti,
visoki su, mnogobrojni i bogati.

Nije daleko vrijeme
kada će se,
najljepše ime na svijetu-Hrvatska,
zvati Zvjerinjska.


GLEDAM TE, SANJAM TE, IMAM TE, HERCEGOVINO MOJA!
Uploaded with ImageShack.us

JOŠ HRVATSKA NI PROPALA

Još Hrvatska ni propala dok mi živimo,
visoko se bude stala kad ju zbudimo.
Ak je dugo tvrdo spala, jača hoće bit,
ak je sada u snu mala, će se prostranit.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!
Ni li skoro skrajnje vrijeme da nju zvisimo,
ter da stransko teško breme iz nas bacimo?
Stari smo i mi Hrvati, nismo zabili
da smo vaši pravi brati, zlo prebavili.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!
Oj, Hrvati braćo mila, čujte našu riječ,
razdružit nas neće sila baš nikakva već!
Nas je nekad jedna majka draga rodila,
hrvatskim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila.
Hura! nek se ori i hrvatski govori!

Ljudevit Gaj




S KRIŽA SE VIDI DALEKO


I.

Ma kako nabio vreću novcem,
ti puzaš putem križa.
Neotkupljivo.


II.

Ma kako bio siromašan,
duhom i tijelom,
ti koračaš putem križa.
S nadom.


III.

S križa vidiš
daleko.
Jer si ga sam nosio.
Jer ti iz žuljeva
krv tekla...
Dok si padao i podizao se.

PEČAT


Kad imaš svoj pečat, pazi što pečatiš! I kako pečatiš!
Jer teško ćeš raspečatiti ono što zapečatiš!

Jure Gospodinov

DRUGARSKO-KAPITALISTIČKA


U ono vrijeme, kad Bibliju nisi smio ni pogledati,
a Očenaš ni izustiti, širila se drugarska:

"Daj pičke i otvorit će ti se!"

I danas se ta naredba-zamolba sve češće čuje.

Jure Gospodinov

STANKOVCI, MILO SELO POD GRADINOM


Stankovci, lijepo mjesto na sutoku putova Ravnih kotara u Sjevernoj Dalmaciji, na sredokraći između Šibenika i Benkovca, tu u blizini mora, pa stoga ispunjeni vrućom težnjom za njim, tvrdom poput kamena njegova krša, nezaustavljivom poput sunca.Stankovci, milo selo pod Gradinom, što, kad ga pogledate iz krša, s južne strane, rasteže svoje mišićave seljačke ruke žuljevitih i zemljavih dlanova, a ako vas želja ili slučajan put dovedu ovamo u proljeće kad bajami procvjetaju rozi i bijeli, čini vam se kao da se pastir i pastirica ispružiše i usne sljubiše ondje gdje se nekada kolo stankovačko vrtjelo. Dok oni sišu sokove slatke i vruće, dotle se krovovi crveni upliću u runa bajama mirisnih.




Uploaded with ImageShack.us





ŠETNJA STANKOVAČKIM RAJEM


U LIPNJU CVITA LIPA LIPA...

ĆUTIM SLATKOST LIPANJSKIH PLODOVA.

U SLUTNJI ZRIJANJA KLIČEM:
" O, LIJEPA,
O, DRAGA,
O, SLATKA "
ZEMLJO MOJA HRVATSKA!
BOGATA,
UMILJATA,
PLODONOSNA...



BIJELI SLJEZ-VERTIKALA VRTA
Uploaded with ImageShack.us


Sve da hoćeš, ne možeš biti gladan.
Uploaded with ImageShack.us


Kozje mliko prava je likarija! A di je ražanj?
Uploaded with ImageShack.us


Napravite lijek od artičoke! Očistite gustu nečistu krv!
Uploaded with ImageShack.us


Bazga-ljepotica vrta i spasiteljica zdravlja!
Uploaded with ImageShack.us


Zrije oko sv. Petra pa je zovemo smokva petrovača-prava poslastica!
Uploaded with ImageShack.us


Možeš li zamisliti vrt bez kapule, ljutike i blitve?
Uploaded with ImageShack.us


Mrkva-lipa i u zemlji i iznad zemlje!
Uploaded with ImageShack.us


Neprskana jabuka!
Uploaded with ImageShack.us


Malo maslinova ulja, kvasine i soli. I kilo pečene jaretine!
Uploaded with ImageShack.us


Sad je prekrasan cvijet! Za par mjeseci veliki slatki plod-šipak!
Uploaded with ImageShack.us


Čaj od kamilice oživljava čovjeka!
Uploaded with ImageShack.us


Patlidžan sporo raste. Koliko li taj sebičnjak popije vode!
Uploaded with ImageShack.us


Siromašna je podvornica bez višnje, a stol tužan bez višnjinog soka!
Uploaded with ImageShack.us


Umorna pčela odmara se u cvijetu kupine.
Uploaded with ImageShack.us


Jari grah, popržen poput kave i samljeven, liječi šećernu bolest.
Uploaded with ImageShack.us


Slanutak, slanjak, čičvarda...pjeva.
Uploaded with ImageShack.us


Biži i bob napumpaju drob!
Uploaded with ImageShack.us


Biži (grašak)-vrtni nježni dašak!
Uploaded with ImageShack.us


Vile Hrvatice vole se igrati u orahovoj hladovini,
a mi trudbenici piti junačku , ljekovitu orahovicu!

Uploaded with ImageShack.us


Sunca! Sunca! I eto sladora!
Uploaded with ImageShack.us


Vidite li vrijedne seljačke ruke? Osjećate li miris znoja?
Uploaded with ImageShack.us


Otribila se maslina! Bit će ulja!
Uploaded with ImageShack.us


Kakav je to život bez kukuruzne pure? I mlika iz kozjeg vimena?
Uploaded with ImageShack.us


Razgovaraju fažoli na suncu!
Uploaded with ImageShack.us


Moderne tikvice! Neka i njizi!
Uploaded with ImageShack.us


Koja paprika lipše piva?
Uploaded with ImageShack.us


Kukumari! Kad bi ostalo povrće tako sočno i brzo raslo!
Uploaded with ImageShack.us


Vode! Vode i sunca! Zovu pomidori!
Uploaded with ImageShack.us


Divoloza (škrabutina) uplela se u misli divlje drače. Pčele dolijeće i odlijeću...
Uploaded with ImageShack.us


Ljekoviti kolačići divlje drače.
Uploaded with ImageShack.us


Gdje ne može kosilica-može vječni srp u vrijednim rukama!
Uploaded with ImageShack.us


I zemlja crnica nosi na svojim plećima svoje križeve!
Uploaded with ImageShack.us


Odmara se sijeno na Bojinoj i Ivinoj livadi. Pod Gradinom Stankovci-budni.


Ovo je kratkotrajna šetnja stankovačkim rajem IVO I BOJA...A gdje su maslinici, krš, grabovi, smrike,
nebo, oblaci, zvijezde stankovačkog neba!?
Bez žuljevitih ruku i oprženih pleća nema raja na ovoj Zemlji! Živjele SELJAČKE RUKE!

Uploaded with ImageShack.us

A KAD SE NIJE DRPALO


U ono vrijeme, kad se počelo drpat, veli Selko Miljenku:
"Jami! Jami! Jami, jeba te bog! Vidiš da ja ne mogu više!
Ne 'š sutra..."

Tako je i bilo.Sutradan nije ostalo ništa.
Samo rupa gdje je nekada nečega bilo.

Jure Gospodinov

HRVATSKIM MUČENICIMA

O gdje je plod od vašeg slavnog sjemena,
i da li kojim rodom krvca vaša rodi!
Jer roblje još smo, snijuć samo o slobodi,
dok smrt je blizu gluha našeg plemena!

A kukavan je Hrvat novog vremena,
te pušta da ga stranac k stalnoj smrti vodi.
Ne opiruć se klanju — krotko janje — hodi
i ne zna zbacit groznog ropstva bremena.

Al vrcnuti će iskra iz vašeg kremena!
Ja vjerujem, ja znam! Ta zar da uzaludu
sve žrtve vam i mučeništva budu?

Da, roditi će rod od slavnog sjemena!
A ako neće, sam ću zazvat pakla vatre
da spale sve, i grom da ropski narod satre!

Tin Ujević


NEKTARNI ZIJEV LIPNJA
Uploaded with ImageShack.us

VELU KOD NAS


Lipa je ona Matina: "Velu kod nas; oklen ti je žena,
otlen si i ti!"
A Šime nadodaje: "Je,je, dobro je,
ak' je Hrvatica!"

Jure Gospodinov



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us

PJESNIK IVAN VIDOVIĆ RECITIRA SVOG "POSKOKA"

Stankovačko polje, srpanj 2004.

1909.

Na vješalima. Suha kao prut.
Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Pod njome crna zločinačka jama,
Ubijstva mjesto, tamno kao blud.

Ja vidjeh negdje ladanjski taj skut,
Jer takvo lice ima moja mama,
A slične oči neka krasna dama:
Na lijepo mjesto zaveo me put!

I mjesto nje u kobnu rupu skočih
I krvavim si njenim znojem smočih
Moj drski obraz kao suzama.

Jer Hrvatsku mi moju objesiše,
Ko lopova, dok njeno ime briše,
Za volju ne znam kome, žbir u uzama!

Antun Gustav Matoš

MOJ DOM

Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,

I brda joj i dol;

Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,

I... gutam svoju bol!



I sve što po njoj gazi, po mojem srcu pleše,

Njen rug je i moj rug;

Mom otkinuše biću sve njojzi što uzeše,

I ne vraćaju dug.



Ja nosim boštvo ovo - ko zapis čudotvorni,

Ko žića zadnji dah;

I da mi ono pane pod nokat sverazorni,

Ja past ću utoma.



Ah, ništa više nemam; to sve je što sam spaso,

A spasoh u tom sve,

U čemu vijek mi negda vas sretan sve je glaso

Kroz čarne, mlade sne!



Kroz požar, koji suklja da oprži mi krila,

Ja obraz pronijeh njen;

Na svojem srcu grijem već klonula joj bila

I ljubim njenu sjen.



I kralje iznijeh njene i velike joj bane,

Svih pradjedova prah,

Nepogažene gore i šaren-đulistane

I morske vile dah.



... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio

I bježat moram svijet;

U vijencu mojih sanja već sve je pogazio,

Al' ovaj nije cvijet.



On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim műkom

Na javi i u snu,

I preplašen se trzam i skrbno pipam rukom:

O, je li jošte tu?!



Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,

Ah, ponajljepši san;

I moja žedna duša tim sankom joj se klanja

I pozdravlja joj dan.



U osamničkom kutu ja slušam trubu njenu

I krunidbeni pir,

I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu

U pola mora šir!



Sve cvjetno kopno ovo i veliko joj more

Posvećuje mi grud;

Ko zvijezda sam na kojoj tek njeni dusi zbore,

I... lutam kojekud.



Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene,

Zaorit ću ko grom:

O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,

To moj je, moj je dom!


Silvije Strahimir Kranjčević

MODERNA RODBINSKA

Ako mi dođeš, bit ćeš počašćen.
Ne dođeš li, bit ću počašćen.

Jure Gospodinov

TAKO JE GOVORILA I ŽIVJELA ANICA, UDOVA IVE


Da sam bila pokvarena,
mogla sam imati sve povlastice.
Ali ostala sam vjerna svome mužu
koji je poginuo zadnjeg dana rata četrdeset i pete,
na Katarini.

Bogata sam žena i majka
jer mi je duša čista.
I tijelo i duša.

Znam da me moj muž čeka
i odlazim s ovoga svijeta sretna.

VELIKI I MALI HRVATI


Svaki "veliki" Hrvat za svoga života
uništi dvanaest tisuća "malih" Hrvata,
a svaki "mali" Hrvat za svoga vijeka
othrani deset tisuća "velikih" Hrvata.

Jure Gospodinov, Stankovci

ZBUNJENOST MOGA SUSJEDA JURE, STAROGA RATARA


Što prije uraditi:

Pobjeći do Munchena, pa onda sve do Sydneya, skupljati novac
za nenaoružani hrvatski narod i Crveni križ,
sve strpati u neugledne velike maže, iz njih u pravom trenutku
izvući marke i dolare, nabiti džepove, i velike i male,
položiti skupljeni novac, za nenaoružani hrvatski narod,
na svoj novi bankovni račun, onda izgraditi gizdavu kapelicu
sv. Ante, pozvati biskupa da je blagoslovi...ili pozvati biskupa da je blagoslovi,
onda izgraditi gizdavu kapelicu sv. Ante, položiti skupljeni novac za nenaoružani hrvatski narod
na svoj bankovni račun,
nabiti džepove velike i male, iz njih u pravom trenutku izvući marke i dolare, sve
strpati u neugledne velike maže, skupljati novac za nenaoružani hrvatski
narod i Crveni križ, pobjeći do Munchena, pa onda sve do Sydneya..

A što je to maža?-upitah ga.
Veli on: to ti jedna vrsta pletene, vrlo rastezljive vreće, što više u nju trpaš i
zbijaš, ona je sve veća i teža.

SVAKODNEVNI VAPAJI OBESPRAVLJENIH:


O, Bože, Bože,
zar si, doista, tako,
tako daleko!?



Uploaded with ImageShack.us

NE ZABORAVIMO

I.

Gdje god živi Hrvat,
sveta je zemlja.
Tu je radost.
I mir.
I vedar poglrd u nebo.
U budućnost.

II.

Oko njiva koje ore Hrvat,
najviše zvijeri reži.
Iz zasjeda.

III.

Hrvati oru i siju.
I ne plaše se zasjeda.

UPIT DANA


Kako se zove doba
u kojem kurvetine
uzdižemo do zvijezda,
a lopovi postaju
drski i bešćutni moćnici?

MOJI DOPRINOSI


Htio bih proljeću listak darovat'
u pupanju pod suncem i listanju,
pa tražit' mjesto u novom blistanju,
u razmaku oblaka ne plandovat'.

Što prinijeti velikom društvu ptica?
Kako uskočit' u klupka stabala,
u nedometu svih oštrih budala,
glazbala cvjetna zasvirat' bez žica?

Možda je moje tiho utonuće
i prebjeg u carstvo zelenog pjeva
slom velike tuge i potonuće

svih crnih zima, a možda s pticama
započeh, s pčelama nektarnog zijeva,
brazdu novu? I u zboru s klicama!

TVOJE SU RUKE

Pjesniku Ivanu Vidoviću

Tvoje su ruke poskoka grlile
u kamenjaru tvojih Vidovića,
ali su i san najdražeg ti bića
kada su njene k tvojima hrlile.

Tvoje su ruke putovi do nade
da će uzletjet ptica nam plamena,
i da će jantar, to sunce kamena,
bljesnut iz mraka nakon kanonade ...

Tvoje su ruke dúga iznad trsa
tvog vinograda kada se god dani
dok su ga puna uzbibana prsa ...

Tvoje su ruke pjesma-atrakcija
tvog maslinika, k'o što bje i lani,
a u kom vječnost pjeva Kroacija.

Roko Dobra